Counting Sheep / umjetničko istraživanje

Counting sheep društvena je koreografija koja se igra stvarnošću i njezinim virtualnim naličjem. U doba pandemije, ona može biti multimedijalni spektakl s glumcima uživo, ali i izvedbeno-plesni film uvijek dostupan svima i svugdje.

Redatelj i kompozitor: Attila Antal

Dramaturginja: Anja Pletikosa

Koreografkinja: Dora Kokolj

Vizualno oblikovanje i video: Leo Vukelić

  1. dan ( proba, 5. listopada 2020. )

Counting sheep zapravo je tehnološki kabaret koji se obraća tinejdžerima i njihovim današnjim navikama, fizičnim, mentalnim i emotivnim. Pred publiku projekt izlaže čitav katalog najrazličitijih rješenja umjetne inteligencije pitajući se kada prestajemo biti tinejdžeri, je li danas punk uopće moguć i ako nije, kako se onda izražava bunt. U uskoj suradnji adresatima ove predstave autorski tim detektirat će sve pukotine i ranjivosti današnjih mladih sa željom da uspostavi dugotrajni dijalog o njihovim glasnim ljubavima i tihim patnjama.

Današnju probu inspirirali su neki pojmovi: empatija, umjetna inteligencija, bunt i sužavanje mogućnosti neslaganja, algoritmi i brojevi.

Postavili smo pitanja:

– što je umjetna inteligencija? gdje ona počinje? tko koga uči i kakva je razmjena u dijalogu AI-čovjek?

– u čemu je problem s umjetnom inteligencijom u današnjem svijetu?

– u čemu je problem s umjetnom inteligencijom i odnosom djece/mladih prema njoj?

– što je opasno u čitavoj priči?

– koja je uloga novca pritom?

– koja je uloga vremena?

– gdje je tu moral?

– kako se eksternalizira kretanje AI?

– što je danas punk, što je danas bunt?

– što je to pubertet uopće?

– koliko mi u ovom otrovnom kapitalizmu uopće možemo imati širok pogled na svijet oko sebe? Postoji li mjesto za kritiku ili smo svi dio tog broda koji tone? Jesmo li si gradeći siguran svijet suzili mogućnosti za djelovanje?

2./3. dan (proba 6. i 7. listopada)

A sada nešto potpuno drukčije. Drugog dana proba fokusirali smo se na ono što nas čeka, istraživanje toga što je ovo sve danas. Što su tinejdžeri danas, kako žive, što vole, što ih muči, a što brine? Što je njima “naš” punk, što za njih znači bunt, i što ih identificira? Naposljetku, u pitanje je došao i njihov
općenit odnos prema internet i svim tim algoritmima utrpanim u 30cm2 njihovih mobitela.
Pod pretpostavkom da ćemo biti đavolji advokati i za kaznu u budućnosti svoju djecu tjerati da idu na internet, da smisle nešto bolje ukoliko nisu postigli dovoljnu interakciju da bismo svi uistinu bili
zadovoljni, iskristalizirala su se dva smjera rada s tinejdžerima:

  • anketa s pitanjima
  1. Voliš li internet?
  2. Zašto voliš ili ne voliš internet?
  3. Što najviše voliš na internetu?
  4. Što najviše voliš inače?
  5. Što ti je u životu važno?
  6. Što bi rekla/rekao, što je tvojim vršnjacima važno?
  7. Što bi rekla/rekao, koliko vremena provodiš na internetu?
  8. Što misliš, koliko bi dnevno vremena trebala/trebao provoditi na internetu?
  9. Šta ti je važno istaknuti na sebi kada se predstavljaš (uživo/na internetu)
  10. Koliko ti roditelji dopuštaju da provodiš vremena na internetu/mobitelu/kompjutoru?
    Ograničavaju li te?
  11. Primjećuješ li reklame na internetu i ako da, koliko one utječu na tebe i tvoje ponašanje?
  12. Što ti znači muzika danas? Koliko te oblikuje odnosno približava nekoj određenoj
    supkulturi/grupi prijatelja u razredu ili izvan njega?
  13. Kako pokazuješ svoj bunt?
  14. Kako se tvoji vršnjaci ponašaju?
  • konstruiranje onakvih profila (fotografija, videa) na društvenim mrežama koji bi skupili najviše simpatija
    ideje: making of takvog profila; oblikovanje scene kroz klauneriju/fokus na detalj

dobra strana tehnologije: kreativnosti
loša strana tehnologije: pomalo uči djecu trošiti – nismo proizvod mi; proizvod je ono što ćemo mi
postati korištenjem tehnologije (manipulacija potrebama)
mobitel kao bunt

4. dan ( 8. listopada 2020.)

…tehnološki kabare (u smislu fragmentarne dramaturgije, izvedbenih točaka, interakcije s publikom)

…aplikacija odnosno profil na instagramu- reklamni prostor- film – izvedba + profil na instagramu

Priča – gdje je nestao punk

Dora se probudila naglo iz sna. Sanjala je.. u snu se jasno vidjela kako u svojoj žutoj jakni na snijegu pokušava naći nešto na mobitelu, ali nije znala što.Ustala je iz kreveta, otišla u kuhinju. Nikoga nije bilo. A trebalo je biti. Nigdje nikoga u cijelom stanu.Nakon jutarnje rutine je izašla na cestu s čudnim dojmom da stvari nisu više jednake. Prođe kraj kioska na kojem inače kupuje cigarete, ali gospodin koji inače radi danas nije tu. Umjesto njega je neki dugokosi neuredni tip, možda par godina stariji od nje.Nastavi dalje. Čudan osjećaj ju prati, pa stavi slušalice na uši da ga bar ne čuje, kad ga već ne može izbaciti iz glave. Bljesak pred očima i jasno vidi: sjedi u svojoj sobi i fotografira se, ali slika se zaustavlja i Dorina ruka ostaje u zraku.Udubljena u svoj kadar ni ne primjećuje ogromne bilborde kraj kojih prolazi.Novo normalno, novi oblik života, nove komunikacije, novi mediji, nova revolucija. Sve to dolazi.
Dora dolazi pred školu, pali cigaretu. Gleda na mobitel. Opet, bljesak. Sjedi u sobi, ovog puta gola do struka, i kao da se gubi, muti i nestaje. Nije smiješno. Ulazi u školu, nema nikoga. Provjerava koliko je sati.
Kreće se po školi, nalazi se u parku na ljuljački. Zima je i snijeg je.
I nakon nekog lutanja po školi i izmicanju stvarnosti, Dora dolazi do učionice gdje ju čeka neko iznenađenje i svakako to nešto što je tražila u snu na svom mobitelu, a nije mogla naći. To nešto bit će njezin punk.

5. dan (9. listopada 2020.)

PITANJA ZA ANKETU

– voliš li internet?

– zašto voliš ili ne voliš internet?

– što najviše voliš na internetu?

– što najviše voliš inače? / šta najviše voliš da radiš?

– što ti je u životu važno?

– što bi rekla/rekao, što je tvojim vršnjacima važno? / imaš li svoju “ekipu”? šta radite zajedno?

– da si u šumi dva sata, što bi radio/radila (bez interneta)?

– što bi radio/radila kod kuće da nema struje 24 sata?

– koliko vremena (dnevno) provodiš sam?

– koliko si dnevno na internetu/koliko bi volio-la biti/koliko misliš da je važno ili potrebno biti/koliko ti roditelji daju da budeš?

– kada si dobio/dobila prvi mobitel, a kada si napravio/napravila prvi profil i na kojoj društvenoj mreži?

– koje mobilne aplikacije, osim društvenih mreža, koristiš kao pomoć u svakodnevnom životu?

– šta ti je važno istaknuti na sebi kada se predstavljaš (uživo/na internetu)?

– zašto imaš profil na nekoj društvenoj mreži?

– imaš li neku simpatiju na društvenoj mreži?

– poželiš li ponekad biti (kao) netko drugi s društvenim mreža? Zašto?

– koliko godina ima tvoj najstariji prijatelj/ica na nekoj društvenoj mreži?

– što za tebe predstavlja loše ponašanje na internetu? Jesi li ikada ikome naškodio/naškodila, primjerice, negativnim komentarom ili govorom mržnje?

– primjećuješ li reklame na internetu i ako da, koliko one utječu na tebe i tvoje ponašanje? / da li pogledaš reklame? /da li imaš neke koje ti se sviđaju? da li ih voliš/mrziš? zašto?

– jesi li ikad kupila/kupio ili napravila/napravio nešto pod utjecajem interneta?

– znaš li nekoga svojih godina tko nije na društvenim mrežama, a i dalje je kul?

– koju muziku slušaš? kako slušaš muziku? gde slušaš muziku? da li slušaš muziku sa svojim roditeljima? s kim slušaš muziku?

– što ti znači muzika danas? Koliko te oblikuje odnosno približava nekoj određenoj supkulturi/grupi prijatelja u razredu ili izvan njega?

– kako pokazuješ svoj bunt? / šta radiš kad te roditelji iznerviraju? / kako ih ti iznerviraš? šta ne razumeju tvoji roditelji u vezi tebe? kako komuniciraš sa njima?

– skrolaš li ikada rukom kojom ne pišeš?

– posljednje: online škola ili škola uživo i zašto?

Ukratko

Tigar teatar, osnovan je 2004. godine. Svoju prvu igrano lutkarsku predstavu za djecu i mlade “Priča o šarenoj divljoj svinji” producira odmah po osnivanju, prema tekstu Ide Loher i režiji Ive-Matije Bitange.

Do danas je Tigar teatar osmislio i napravio 15 profesionalnih kazališnih predstava za djecu i mlade. U njima je sudjelovalo, ili sudjeluje, više od 40 različitih mladih autora; redatelja, likovnih umjetnika, glazbenika, glumaca i lutkara.

Leo
+385 98 970 3845
Iva
+385 98 912 6802
Ida
+385 98 914 1571
E-mail
teatartigar@gmail.com